Samo najbolje je dovoljno dobro!
Gabela bb, 88300 Čapljina
036 821 087
Pon-Sub: 07:00 - 16:00
16 nov 2021

Rasadnik Adria Hishtil traži više radnica – evo detalja natječaja

Adria Hishtil Rasadnik sa sjedištem u Gabeli – Čapljina bavi se proizvodnjom presadnica povrća. Povećanje proizvodnih kapaciteta, a samim time i veći obujam proizvodnje iziskiva potrebu za dodatnom radnom snagom.
Stoga, ovim putem pozivamo sve zainteresirane KANDIDATKINJE, koje žele postati dio našeg tima, da nam se jave putem telefona: 036/821-087, 063/395-864, e-maila: info@adria-hishtil.com ili osobno na imanju Adria Hishtil Rasadnik d.o.o., Gabela bb.

Prijave primamo svakim radnim danom od 07:30h – 16:00h.

Radujemo se vašem odazivu! Adria Hishtil Rasadnik d.o.o. (https://adria-hishtil.com/)

17 sep 2021

72.000 “uspavanih” presadnica putovalo danima od Čapljine do Moskve

I to se može, zaključak je nakon informacije o izvozu dva kamiona presadnica rajčica iz pogona tvrtke Adria Hishtil u Gabeli u okolicu Moskve.

Lako je voziti jednodnevne ture ili po dva, tri dana, međutim prva isporuka je do Moskve putovala osam dana. Presadnice su nakon tog putovanja rasađene i nastavile svoj razvoj. Kako se u tome uspjelo govori ing. Ivica Borovac, voditelj Službe prodaje ove tvrtke:

”Radimo s mladim sadnicama kalemljene rajčice koje idu u poseban režim hlađenja, odnosno idu na posebne režime temperature kako bi se prilagodile transportu.

Voze se na netipično niskim temperaturama oko 10 stupnjeva Celzijevih cijelim putem, tako da biljka praktički spava, hibernira, kako bi što manje bila aktivna u putu, da ne bi počela izrastati u kontejneru, počela usvajati previše vode i hrane čime bi izgubila nutritijente i tako gore došla isušena od same klime u kamionu.

Režim pripreme u našim pogonima traje tri, četiri dana zahlađivanjem sadnica za što koristimo posebne komore, nakon čega idu u sličnu klimu u kamionu i tako do finalnog kupca, gdje naravno opet po našim uputama kupac to prilagođava postupno podižući temperaturu kako bi biljke što bezbolnije premostile šok transporta, odnosno niskih temperatura.

Cijeli sistem je detaljno razrađen s kolegama iz Italije i Izraela, imamo dobru koordinaciju i za sada ide dobro”.

Nije to mala stvar jer biljke poput zimskog sna kod životinja treba uspavati, pa onda nakon petnaestak dana probuditi.

Govoreći o ovom tehnološki zanimljivom poslu, ing. Borovac, kaže:

”Uspjeli smo poslije dvije godina pokušaja i testiranja samog tržišta, pošto je dosta daleko, dosta zahtjevno, nije unutar Europske unije, tako da su regulative uvoza i izvoza strožije, dosta kompliciranije od zemalja u okruženju.

Radili smo na poslu duže, naši brokeri prisutni u Rusiji animirali su kupce u okolici Moskve, podijelili uzorke, ljudi su vidjeli prednost naših kalemljenih sadnica u odnosu na sadnice koje su dolazile recimo iz Poljske, Bjelorusije ili Nizozemske itd.

Uspjeli smo s par ozbiljnih kupaca napraviti suradnju, jedan kamion je upravo stigao, a prije dva tjedna je isporučena prva pošiljka, kamion sa 36.000 sadnica za prva 2,5 – 3 hektara staklenika u okolici Moskve. Sadnice su presađene, lijepo rastu i napreduju, prvi dojmovi su jako dobro”.

– Koliko putuje takva roba do kako ste kazali, okolice Moskve?

”Prvi kamion je išao devet dana, s tim da se ne radi o putu kao takvom, dva vozača na putu preko Bjelorusije, puno je zapreka, gužvi na granicama, zavisno kojim smjerom idete. Druga pošiljka je išla osam dana.

Po dolasku Rusi imaju svoju regulativu ponovo se radi uzorkovanje sadnica na biljne bolesti, štetnike, na nove viruse koji su prisutni u cijeloj Europi i šire, tako da administrativni dio na samoj granici odnese jedan i pol do dva dana. Kamion utovaren u Gabeli, sa svim dozvolama i odobrenjima stiže za sedam radnih dana”.

Za sada je dogovoren izvoz isključivo kalemljenih rajčica, ali posao obećava posebice iz razloga što je Rusija kao jedan od prioriteta, postavila vlastitu proizvodnju hrane umjesto dosadašnjeg velikog uvoza.

”Mi smo bili među pionirima koji su ponudilo kalemljenu sadnicu, kao nešto drugačije. Prvi dojam bio je da je cijena visoka u odnosu na standardnu sadnicu, međutim kada su se uvjerili prošle godine da je prinos kalemljenih rajčica za 50 posto većih što je presudilo u dobivanju posla”, naglašava ing. Borovac.

Valja reći da je izvoz u Rusiju veliki iskorak ne samo za ovu čapljinsku tvrtku nego i za agrar cijele Bosne i Hercegovine.

Izvoziti male sadnice u tu ogromnu zemlju tehnološki je uspjeh jer sadnice valja ne samo proizvesti nego i tehnološki pripremiti kako bi izdržale razdoblje hibernacije od dva tjedna, a onda nastavile normalan rast i razvoj.

15 sep 2021

Čapljinske sadnice povrća u Rusiji

Čapljinske sadnice povrća u Rusiji

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac potvrdio je da su na rusko tržište isporučene pošiljke sadnog materijala povrća iz BiH, nakon uspješno završene fito sanitarne kontrole i svih ostalih obveznih inspekcijskih procedura.

Precizirao je da je riječ o hibridnom kontejnerskom rasadu paradajza u ukupnoj količini od 72.000 komada, koje su poslane u Rusku Federaciju u dvije pošiljke po 36.000 komada 24. kolovoza i 07. rujna ove godine, priopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine.
Isporučitelj presadnica povrća je kompanija ”Adria-Hishtil” iz Čapljine, koja ima visoku godišnju proizvodnju sadnica.

”Naši intenzivni pregovori sa ruskom stranom rezultirali su pozitivnim vijestima za domaće poljoprivrednike. Uspjeli smo da isporučimo sadni materijal povrća u Rusku Federaciju, koja je naš važan vanjskotrgovinski partner”, naglasio je ministar Košarac.

Istaknuo je da je ruska fitosanitarna služba, nakon detaljnih inspekcijskih provjera zaprimljene dokumentacije, uz aktivno sudjelovanje Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, dozvolila uvoz navedenih pošiljki.

”Uspješan plasman sadnog materijala povrća na zahtjevno rusko tržište daje nam uvjerenje da će u narednom periodu ovaj posao biti nastavljen u korist domaćih proizvođača. Uvjeren sam da će uspješna suradnja s Ruskom Federacijom otvoriti prostor i za druge proizvođače iz Republike Srpske i Federacije BiH, kako bi svoje proizvode plasirali na rusko tržište”, rekao je ministar Košarac.

Podsjetio je da je BiH ranije odobren nastavak izvoza sadnica voća u Rusku Federaciju, nakon čega su domaće kompanije ostvarile uspješan plasman svojih proizvoda na tržište ove države.

”S obzirom na to da Republika Srpska i Federacija Bih imaju potencijale i perspektivu za proizvodnju sadnog materijala, naš cilju je da unaprijedimo posao i jačamo spoljno trgovinsku razmjenu sa Ruskom Federacijom. Otvaranje novih tržišta je politika od koje nećemo odustati, jer smo opredijeljeni da štitimo domaću proizvodnju i stvaramo uvjete za nastavak i razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta”, zaključio je ministar Košarac.

27 maj 2021

Izgradnja novog plastenika

Naš novi plastenik obuhvaća površinu od 5000 m^2 ili pola hektara. Kapacitet plastenika je 20 000 kontejnera, odnosno 1,5 milijuna sadnica. Uz visokotemperaturni režim grijanja, krovnu ventilaciju, protiv-insektnu mrežu i rampu za folijarno navodnjavanje ima i ugrađene lampe što omogućava vrhunske uvjete za proizvodnju presadnica tokom cijele godine. Uz postojeći hektar ipo plastenika, ovih novih pola hektara zadovoljiti će potrebe povećane potražnje za presadnicama sa svih tržišta sa kojim Adria Hishtil rasadnik posluje.

smart

17 sep 2019

Uspjeh proizvođača presadnica povrća: Adria Hishtil povezala dvije sezone

Kad su prije deset godina na polju kraj Gabele otvoreni pogoni – 3,5 hektara plastenika, tvrtke Adria Hishtil, mnogima je priča o proizvodnji presadnica tijekom cijele godine, zapošljavanju stotinu, pa i više radnika, zvučala utopijski.

Deset godina poslije u tvrtki nastaloj izraelsko-talijansko-slovensko-bosanskohercegovačkim kapitalom, utopija postaje stvarnost. Govoreći o netom završenoj i novoj sezoni koja upravo počinje, agronom Ivica Borovac, voditelj prodaje, kaže:

„Ova sezona produžila se neočekivano, zadnjim iskorukama kupusnjača, mogu reći sve do 1. rujna, inače bi se okončala koncem lipnja. Bila je dosta plodonosna, dosta turbulentna, ali na pozitivan način, tako da mi završavajući da kažem staru, već otvaramo stranicu nove sezone.

Naime za tjedan, dva dana završavamo, neke tehničke preinake na plastenicima i već u rujnu krećemo u pregovore za novu sezonu. Nama je start, hidroponska sezona, proizvodnja paprike, rajčice poglavito i krastavca u zatvorenim staklenicima i plastenicima s grijanjem, kod naših stalnih kupaca – Hrvatska, Mađarska…

Mi smo već jednom nogom u novoj sezoni, proizvodnja presadnica – sijanjem, kreće početkom listopada“, kaže ing. Borovac, pa dodaje:

„Domaći proizvođači što mi je jako drago, napokon mogu reći da je ovo sezona koju su nekako priželjkivali sve ove godine, ja želim da im se još produži dok mi radimo na tom zimskom programu, neka oni još ubiru ljetne prinose i skupljaju novce za iduću sezonu. Drago mi je što su konačno naši, domaći, proizvođači dočekali uspješnu sezonu.“

– Što vam je, odnosno tko vam je produžilo sezonu, ljeto je bilo bez odmora?

„Sezonu je produžila napokon dobra cijena, dobra tržnica da se tako izrazim. Naime, domaći proizvođači koji su uvijek bili frustrirani u sred ljeta lošom cijenom rajčice, lubenicom ostavljanom po poljima, neobranim krastavcem, bostanom… Paprika je imala neku konstantu, međutim čim su drugi proizvodi loši, ni ona nije isplivavala iznad njih. Ova godina je donijela dobru cijenu rajčice, bostan je imao dobru cijenu u početku, krastavac je konstantno dobar, tikvica prije toga, ali je nekako lubenica kao kilažno najvolumnija roba, prošla mogu reći izuzetno.

Većina naših kupaca i radi lubenicu, iako je prinos bio nešto niži zbog turbulentnog četvrtog i petog mjeseca, poglavito zbog puno kiša, opet su imali dobru cijenu koja je kompenzirala taj mali podbačaj u prinosu od 10 do 15 posto, cijena je bila osjetno veća, što im je donijelo dobit. Ti kupci su slijedili trend cijena, odnosno tih pozitivnih pomaka, pa tako oni koji ranije nisu sadili kupusnjače ili ljetnu sadnju rajčice, roge paprike, ove godine su dali puno veći akcent na to, čak su sadili kasne bostane u plastenike, krastavce kornišone i razne druge kombinacije, računajući da mogu iz dobre sezone, još izvući neku zaradu. Kako na lokalnoj razini slično je bilo u Hrvatskoj, Mađarskoj…, a nama je to donijelo dodatni posao.“

Tajni u agraru nema, ovakav tijek sezone omogućila je smanjena proizvodnja u Albaniji i Grčkoj zbog problema koje su tamošnjim proizvođačima proljetos, nanijele obilne kiše.

Smanjena ponuda robe iz tih zemalja u kojima sezona počinje mjesec dana prije, zbog čega i ruše cijenu prvih domaćih povrtlarskih kultura, ovdašnjim proizvođačima donijela je korist, pa tako i za Adria Histhil dodatni posao.

Inače, uz ugovaranje proizvodnje za novu sezonu u najvećem proizvođaču presadnica u BiH tijekom rujna, vodit će razgovore i o angažmanu radne snage. Sudeći po impulsima tržišta na određeno vrijeme sedam do osam mjeseci Adria Histhilu, trebat će 60 do 80 radnika.

20 avg 2019

Adria histhil u proizvodnji presadnica prestigla grčku i tursku konkurenciju

Neuobičajan prizor nakon kilometar dva vrludanja poljskim putovima, za ovdašnje prilike prostrani plastenici, a pred njima deseci parkiranih automobila. Nadrealan prizor tu nadomak Neretve, a nadrealnim ga čini i priča koju smo čuli od sugovornika komercijaliste tvrtke Ivice Borovca, inače agronoma.

Znajući stanje i prilike u domaćem agraru, koje je dodatno usložio nedavni hladni val, krećemo pitanjem o izvozu ove inače stranom tržištu orijentirane tvrtke:
„Što se tiče inozemnog tržišta bilježimo jako dobre rezultate, kupci su zadovoljni, idemo pozitivnim trendom dizanja izvezenih količina i kvalitete proizvoda. Uz ovu konstataciju mogu pohvaliti svoje kolege koji su proteklih mjeseci radili po deset, dvanaest, pa i petnaest sati dnevno kako bi stigli ispuniti sve dogovoreno. Mi smo se izborili za poziciju na tržištu, imamo bolje sadnice od grčkih i turskih konkurenata. To je izuzetna stvar, da netko iz malog mjesta kao što je Gabela, iz BiH, sve to postigne. Sve što smo do sada dogovorili od sadnog materijala za hidroponsku proizvodnju početkom studenog, pa do konca travnja smo ispoštovali.

Na inozemnom tržištu primjetna je promjena trendova, pogotovu u lubenici kao najfrekventnijem proizvodu, sve se više traže mini lubenice, sve je više besjemenih lubenica, sve je više lubenica od tri do pet kilograma, proizvodnja se prilagođava centrima i lancima koji rade distribuciju. Mi smo u tom pogledu tradicionalisti, vjerni krupnoj lubenici, koja se sve teže prodaje. Drago mi je da to uviđaju i neki domaći proizvođači koji su počeli eksperimentirati, s tim novim sortama.“

-U proteklih dvije, tri godine domaći proizvođači su se tužili na sve veću konkurenciju albanske robe, u prvom redu zbog cijena, hoće li se taj trend zadržati?

-Povrtlarstvo, pa i albanska poljoprivreda u cjelini, rastu ogromnom progresijom. Za naše proizvođače povoljno je što u zadnjih godinu, dvije veliki investitori podižu svijest o kvalitetu proizvoda i preciznosti rada. Njihova sve bolja roba sve lakše pronalazi kvalitetna tržišta što će po mom mišljenju, smanjiti pritisak na ovdašnje tržište.

-Domaće tržište, što se tražilo – kupovalo u Hercegovini, što u Bosni, gdje proizvodnja također raste?

-Još je teško je reći kako će na kraju ispasti, jer štete su velike, ali sudeći prema isporukama sezona je nešto ranija, za desetak dana. Proizvođači koji su uspjeli sačuvati proizvodnju tijekom zime koja je bila hladna i suha, dobro su unovčili zelen, što je bio preduvjet da ambicioznije krenu u novu sezonu. Na osnovu narudžbi mogu reći da je sve prisutnija sadnja bostana u plastenike, što se posebice ove godine pokazalo jako dobrim, a prema narudžbama nestalo je debalansa između rajčica i paprika.

U Bosni je situacija specifična. Srednja Bosna i dio Republike Srpske se orijentirao prema izvozu što je teže, jer potrebni su standardizacija proizvoda, pa usuglašenost sortne liste, tretiranje bez kemikalija…, međutim strani investitori donijeli su kapital pa prilagodba ide lakše. Bosna se tako fokusirala na proizvode koji u Hercegovini nisu zastupljeni – ljute paprike, kornišoni, dok Semberija tradicionalno radi lubenicu. Bosna je otišla u širi segment, pa se neće previše „miješati“ u hercegovački, što je za ovdašnje proizvođače u prvom redu rajčica, povoljno.

Valja istaknuti da je ove sezone koja je počela početkom studenog Adria histhil presadnice izvozi u jedanaest europskih zemalja!

22 okt 2015

FORMULA USPJEHA , EUROPA ĆE JESTI LUBENICE IZ GABELE

 Studiozniji će više od visokih mjesta na neslavnim listama Bosne i Hercegovine, kao što su nezaposlenost, korupcija…, istaknuti tehnološko kaskanje za svijetom. Međutim, unatoč tim neslavnim listama ima oblasti u kojima BiH prati europske, pa i svjetske trendove, a jedna od njih je proizvodnja presadnica povrća.

Naoko, male nježne biljčice, ništa posebno, međutim kada se posadi i cijepi, primjerice par milijuna lubenica to je isto toliko milijuna maraka. Lijepo zvuči. A da je to hercegovačka stvarnost uvjerili smo se u pogonima Adria hishtila u Gabeli. Od sredine jeseni, pa do sredine ljeta, u tim se pogonima uzgajaju tisuće, pa i milijuni presadnica koje onda putuju Europom, ove sezone u dvanaest zemalja, od Italije do Moldavije. Trenutačno u pogonima rasadnika samo stotinjak metara od nabujale Neretve, majaktualnije su lubenice. Što kako, gdje i koliko, govori agronom Ivica Borovac, komercijalista ove tvrtke:

„Ova godina je išla u smjeru da je bilo podjednako narudžbi za rajčicu i papriku, što je malo neočekivano s obzirom na to da je rajčica puno zastupljenija, da je interesantnija tržištu i količinski i kilažom, nego paprika, tako da smo ove godine malo iznenađeni što se veliki broj kupaca opredijelio za papriku iako je prošle godine cijena bila poprilično loša, ako uzmemo godišnji prosjek. Međutim, gledajući šire tržište, odnosno sve zemlje s kojima radimo, u tom kontekstu i nije čudno jer se u rajčici javila određena hiperprodukcija, prevelike količine koje stižu sa svih destinacija, tako da bi paprika mogla biti interesantnija i lakša za prodati.

Od ostalih kultura lubenica je prošle godine bila dobra, prodaja njena generalno, tako da smo ove godine dobili više narudžbi. Iznenađujuće, imamo dosta popunjen peti mjesec, pa čak i šesti, što je drago meni i svima u firmi, zato što je to jedan smjer koji je na tragu razgovora s ljudima koji dolaze iz EU i pričaju kako dođu ljeti u Dalmaciju, pa ne mogu u osmom mjesecu, pojesti kvalitetnu lubenicu, jer je nema. Svi se guraju u te prve termine, u sedmom mjesecu se glavnina sabere i proda. Ovo je dobar pokazatelj da ljudi gledaju u tom smjeru i vide da i taj drugi dio godine, pogotovu sve toplija ljeta, jer kako se mijenja klima tako se mijenjaju i vremenski uvjeti, pa je sve interesantnija sadnja lubenice u tim kasnim terminima. Drago nam je da ljudi sami prepoznaju taj novi smjer, koji bi mogao biti interesantan, kao popunjavanje sezone s kasnim berbama“, pojašnjava ing. Borovac, pa na upit – tko naručuje sadnice lubenica sredinom godine?

„Nama je prvenstveno drago da se to odrazilo i na Hercegovinu, gdje smo i mi stacionirani, s tim ljudima smo u svakodnevnom kontaktu, zatim tu je Bosna, dio Republike Srpske, Semberija poglavito kao jedno veliko plodno područje, a osim toga Slavonija, pa čak i Dalmacija, odnosno sjever Dalmacije prema Istri. Naravno tu su Mađari, koji to imaju uhodano već godinama, najjači su kupac, imaju proizvodnju u svim vremenskim razdoblja i za sva tržišta. Tržište regulira odnose, pa tako je rani segment, uvijek poželjan, međutim vremenski uvjeti su takvi da je već izvjesno da će primjerice ova sezona, kasniti pa će biti problema s ranim lubenicama i terminima njihova dozrijevanja. Mi imamo milijun komada lubenica spremnih za isporuku, za rumunjsko i mađarsko tržište, međutim temperature od – 5 i snježni pokrivač od dvadeset centimetara, onemogućio je kupce da ih preuzmu, jer kasni priprema zemljišta, tako da bi čitava ova godina mogla imati pomak od tjedan, dva što se tiče rane sadnje što će se reflektirati na sedmi mjesec koji će opet biti puniji nego inače. To je još jedan smjer i pokazatelj, da raditi lubenicu, pa čak i bostane za kasniji period ne bi bilo loše, moglo bi se isplatiti.“

Prolazeći pogonima stječe se dojam da pod presadnicama lubenice trenutačno ima hektar površine, rajčice i paprike su već isporučene, a ing. Borovac naglašava:

„Lubenica je za naš prioritet, sve najjače zemlje u okruženju s kojima poslujemo rade lubenicu s nama zbog higijene, zbog kvalitete, redovnih termina isporuke… Lubenica je naš glavni cilj kroz cijelu godinu. Količinski smo dosta napredovali, svake godine rastemo za 15 – 20 posto, što je visoka cifra s obzirom na djelatnost. Puno je parametara za to zaslužno od kvalitete sadnice, do promocije na terenu od nas iz firme, preko naših agenata koji rade daleke zemlje, rekao bih da dođe vrijeme kada kvaliteta i urednost proizvodnje, ispliva na površinu. Moram reći, pogodovala nam je i kriza u Grčkoj, koja je u krizi, financijskoj i logističkoj, tako da sadnice iz te zemlje koje dolaze u istom cjenovnom rangu kao i naše, su lošije kvalitete od naših pa i drugih manjih rasadnika s ovoga područja, što je doprinijelo da nam se nakon dvije tri godine okolnosti poklope. Dogodio se svojevrsni bum prošle godine, a ove godine se nastavio.“

Uglavnom, zahvaljujući isporukama za mađarsko, talijansko, pa rumunjsko, albansko i druga izvozno orijentirana tržišta i jake turističke zemlje, može se reći da će Europa ove godine dobrim dijelom jesti, lubenice čije su sadnice uzgojene u Gabeli. Jest da su presadnice nježne i krhke, međutim, ozbiljan pristup i ovaj biznis brzo očvrsne.